Sveta Nedelja / Nedešćina

Sveta Nedelja

Smještena iznad uvijek zelenog kanjona rijeke Raše tek se sada otkriva svijetu kao pitoma oaza skrivenih dragocjenosti. Njena bogata i burna povijest ostala je zapisana u pričama starosjedilaca, negdje je uklesana u kamen crkava, starih kaštela, moćnih utvrda, a ponekad se šapatom čuje u bujnim stoljetnim krošnjama ovog netaknutog kraja. Nedešćina je od pamtivjeka bila dom i odmorište moćnih plemenitaša koji su ovdje sagradili svoje dvorce i ladanjske kuće. Danas su neki od njih obnovljeni i otvoreni za posjetitelje, kao što su barokni dvor Lazzarini-Battiala i barokna palača Dubrova, dok su ostali tihi i slikoviti čuvari zanimljive prošlosti, kao srednjevjekovni dvorac Šumber. Isti je reprezentativni primjer srednjevjekovnog života, pod čijim se zidovima i danas štuje stoljećima stari običaj proslave Snježne gospe, događaj iz davne 1430.godine kada je u ovom kraju, u sred kolovoških vrućina, iznenada pao snijeg a lokalnoj se pastirici na stablu drena. ukazala gospa.

Osim povijesnih i kulturnih znamenitosti područje Nedešćine pruža iskustvo uživanja u jedinstvenoj ljepoti gotovo netaknute prirode. Kraj je ugniježđen na platou između prekrasnog kanjona rijeke Raše, plodnog Čepićkog polja i modrog mora, nudeći prekrasan pogled sa svih strana i izuzetnu klimu koja pogoduje mnogim stoljetnim hrastovima i kestenovima. Njeni topli i gostoljubivi stanovnici posljednjih godina otvaraju svoje domove nudeći gotovo zaboravljen stil života i stoljećima stare recepte koji savršeno dišu sa ovim samozatajnim i tihim krajolikom.

Povijest

Nedešćina i njena okolica bili su naseljeni još u brončano doba o čemu svjedoče prahistorijske gradine iliro-keltskih plemena. Konačnom prevlašću Rimljana u Istri 177. prije nove ere, rijeka Raša postaje granica između Liburnije i rimske Histrije. Labin, nekadašnja Albona, je bila središte dijela Liburnije i jedno od značajnijih antičkih središta šireg područja čiji se teritorij i kasnije proteže između rijeke Raše i Kvarnera, kada tijekom 7. st. ovo područje naseljavaju Hrvati. Razvoj naselja je vezan uz ranosrednjovjekovni posjed akvilejskih patrijarha. Jačanjem feudalizma u to se vrijeme smanjuje autonomija gradskih komuna, koje kao i okolni posjedi tijekom 9. i 10. stoljeću dolaze u posjed različitih njemačkih plemićkih obitelji. Od 1207. do 1420. krajem ponovno upravljaju akvilejski patrijarsi te se razvijaju feudalni posjedi. Period je obilježen nastajanjem benediktinske opatije Presvetog Trojstva. U tom doba je u sada nestalom naseelju Kočuru, drevog naselja nastalog još u prapovijesti, sagrađena i crkva Sv.križa. Nakon pada Akvileje 1420. dospijevaju pod mletačku vlast a tada nastaju i nove župe u manjim naseljima. Početkom 19.stoljeća područje doživljava značajniji razvitak. U to vrijeme, nakon pada Venecije, dolazi pod kratkotrajnu francusku, a zatim austrijsku upravu sve do Prvog svjetskog rata. Godina 1807. obilježava početak rudarenja u ovom kraju, kada se u Štrmcu otvara prvo okno koje je zatvoreno tek 1955.godine. Dolazak Italije predstavljao je, kao i u ostalim dijelovima Istre, težak period za lokalno stanovništvo koji je trajao sve do 2.svjetskog rata kada je Nedešćina pripojena Republici Hrvatskoj.

Preporučujemo

Župna crkva Sv.Trojstva – iz 1897.godine, sa prekrasnim ukrašenim stropom

Sv.Martin, crkva sv.Martina – iz 1907.godine sa kipovima svetaca

Sv.Martin, crkva Gospe od Zdravlja – iz 1630.godine

Sv.Martin, palača Lazzarini – iz 18.stoljeća

Šumber, dvorac Šumber – iz 13.stoljeća

Šumber, crkva sv.Kvirina – gotička crkva sa glagoljskim natpisom

Šumber , crkva Gospe od Drenja – iz 15.stoljeća

Šumber, crkva Sv.Ivana i Pavla – iz 17.stoljeća

Dubrova, Park skulptura – jedinstven park sa 90-tak skulptura međunarodnih kipara, u njemu se nalazi i „Bijela cesta“ – kameni mozaik dužine 800 metara uređen od različitih autora

Događanja

Labinske konti , Dubrova – smotra izvorne narodne glazbe i plesa Labinštine, 26.07.

Smotra vina Labinštine, Sv.Martin – smotra izabranih vina, 26.07.

Mediteranski kiparski simpozij, Dubrova – međunarodni kiparski susret na otvorenom 02.08.

Pentagošt, Šumber – tradicionalna pučka fešta, 05.08.

Bikers Meeting, Dubrova – tradicionalno bikersko okupljanje 24.09.-26.09.

Dan Svete Nedelje – pučka fešta i tradicionalni sajam 16.10.

Vaše pretrage