Istražite ponuduHoteliPrivatni smještajApartmaniSobeKućeRestoraniCaffe_bar
Plava IstraBaleBanjoleFažanaLabinLižnjanMarčanaMedulin
Zelena IstraBarbanBrtoniglaBujeBuzetCerovljeGračišćeGrožnjan

Nacionalni park Brijuni

  • Dodaj u favorite
  • Ova vam funkcija omogućava da zabilježite stranice koje vam se sviđaju za kasnije uspoređivanje, grupno slanje upita i slično. Zabilježene stranice se pojavljuju u desnoj koloni gore, pod "BOOKMARKS" tabom i ne spremaju se u vaše browser favorite!

Otočje Brijuni uz jugozapadnu obalu Istre, proglašeni su nacionalnim parkom 1983. godine. Obuhvaćaju površinu od 2700 hektara, a sastoji se od četrnaest otoka i otočića, od kojih su najveći Veliki i Mali Brijun.

Nacionalni park Brijuni

Nacionalni park Brijuni oaza je veličanstvenog sklada čovjeka, biljnog i životinjskog svijeta. Na Brijunima je upisano gotovo 700 vrsta raslinja, oko 250 vrsta ptica, dok blaga mediteranska klima čini ovo mjesto ugodnim i ljekovitim. Krenuvši iz Fažane, gledana s palube, crta se zelenog otočja pretvara u Veliki Brijun, najveći od 14 otoka. 

Tragovi dinosaura, ostaci antike i potonjih vjekova, ljudsko djelo modernih vremena, nastanjuju ove prostore koji svoj novovjeki uzlet poznaju od 1893. godine, djelom «starog Austrijanca», industrijalca Paula Kupelwiesera, vlasnika Otočja. Mondeno ljetovalište i lječilište najviše kategorije započinje svoj rast, šireći – u vrijeme Austro-ugarske i Italije - glas širom Europe i svijeta, do prekida u godinama drugog svjetskog rata.

Brijuni, nadalje, nastavljaju svoju glasovitost političkim aktivnostima maršala Josipa Broza Tita, predsjednika bivše Jugoslavije, koji je na Otočje prvi put stigao 1947. godine.

Uobičajeno kraće upoznavanje Brijuna odvija se turističkim vlakom kroz različite vizure prirodnih ljepota; kroz safari-park, uz bizantski kastrum, rimsku rezidencijalnu vilu u zaljevu Verige, te druge ljepote i znamenitosti.

Uz samu lučicu, uz hotele «Istra», «Neptun» i «Karmen» smješteni su: crkvica svetog Germana iz 15. stoljeća u kojoj se nalazi izložba istarskih fresaka i kopija glagoljičkih spomenika. U blizini je prirodoslovna zbirka, arheološki muzej i izložba «Tito na Brijunima».


Geografski položaj

Duž zapadnoistarske obale ima nekoliko skupina otoka među kojima je najzanimljivija, najveća i najrazvedenija Brijunska skupina od 14 otoka i otočića površine 7,4 km2.

 Sadašnje granice Nacionalnog parka utvrđene 1999. godine obuhvaćaju kopno i okolno more s podmorjem te je ukupna površina oko 33,9 km2. Dužina obalne linije svih otoka iznosi čak 46,8km. Najrazvedeniji su Veliki Brijun (25,9 km) i Mali Brijun (8,3 km). Obale su uglavnom niske i kamenite ali lako pristupačne zbog horizontalne slojevitosti stijena, a u nekim uvalama mjestimično ima šljunka i pijeska. Nacionalni park Brijuni obuhvaćaju otoci Veliki Brijun, Mali Brijun, Sv.Marko, Gaz, Okrugljak, Supin, Supinić, Galija, Grunj, Vanga (Krasnica), Pusti (Madona), Vrsar, Sv.Jerolim i Kozada. Geološki i geomorfološki Brijuni su nastavak zapadne “Crvene Istre”.

Budući je dubina Fažanskog kanala 12 m, Brijuni su do prije desetak tisuća godina bili sastavni dio istarskog kopna. Otoci su izgrađeni od horizontalnih ili tek malo nagnutih slojeva vapnenca kredne starosti na kojima je mjestimično razmjerno debeli sloj karbonatnog smeđeg tla ili crljenice. Kamen koji pripada toj formaciji bijele je boje, lako lomljiv, mramorne strukture obiluje glinom i kremičnom kiselinom. Tvrd je i daje odličan građevni materijal. Navedene vrijednosti kamena cijenili su i rimski graditelji, a taj je kamen kasnije korišten i za izgradnju mnogih jadranskih gradova. Brijuni su klimatski dio sjevernog Sredozemlja i nose obilježja zapadnoistarske obale, sa srazmjerno visokom vrijednošću relativne vlage u zraku (76%). Srednja godišnja temperatura iznosi 13,9ºC a prosječna godišnja količina oborina 817 mm dok je godišnji prosjek sati osunčanja oko 2350 h.

Ono što je u prošlosti bilo svojstveno brijunskom otočju je osobita biološka raznolikost zahvaljujući geografskom položaju, geološkoj podlozi i geomorfologiji, raznolikosti staništa i otočnoj izoliranosti. Prirodnu biološku raznolikost posebno je još obogatio čovjek svojim tradicionalnim gospodarenjem.

Veliki Brijun kao najveći otok brijunskog arhipelaga koji je dijelom kultiviran u skladni krajolik travnjaka i pejsažnih parkova, sadrži pored izuzetno vrijednih ostataka graditeljske baštine i očuvane vegetacijske sustave zapadnoistarskog klimatskog tipa. Važno je napomenuti da je more gotovo 80% zaštićenog prostora Nacionalnog parka u kojem su sadržani gotovo svi izvorni elementi morskih eko sustava Jadrana.

Kulturno - povijesna baština

"Kada na brijunskim otocima još neotkriveni i gotovo nepristupačni spomenici iz svih razdoblja - od ranih perioda predromanske Istre sve do 16 stoljeća, budu otkriveni i dostupačni istraživanjima, tada će prekrasan otok biti jedinstven muzej bogat arhitektonskim inventarom visoke umjetničke i povijesne vrijednosti. Svim kulturama, koje su korz povijest naseljavale obalu sjevernog Jadrana, biti će moguće naposljetku pripisati po jedan spomenik arhitektonskog nasljeđa ili neki drugi ulomak dokazujući time svoju prisutnost."
A Gnirs, 1911.

Brijunsko otočje izuzetan je spoj prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesne baštine. Blaga klima i pogodni zemljopisni uvjeti, duboko u kopno uvučeni zaljevi te dobro branjeni visinski položaji, osigurali su kontinuitet djelovanja čovjeka na otoku od prapovijesti do najnovijeg doba. Na relativno malom otočju, površine nešto veće od 7 km2, evidentirano je stotinjak lokaliteta i objekata arheoloških i kulturno-povijesnih vrijednosti koji obuhvaćaju razdoblje od prvog neolitskog naselja poluzemunica u zaljevu Soline do stvaranja mondenog ljetovališta i lječilišta početkom proteklog stoljeća te predsjedničke rezidencije koju su tijekom 25 godina (1954.-1979.) pohodili državnici čak trećine zemalja diljem svijeta.

Ovako sažet životopis otoka koji pomno čuva tragove pet tisućljeća ljudskog djelovanja, čini legendu o njegovom postanku stvarnom, a dolaskom na otok pred nama se u jedinstvenom skladu flore, faune i baštine otvara djelić iskonskog Raja, izniman spoj u tirkizno-modro more utonulog uvijek zelenog otočja čije su uvale i brežuljci prošarani životnom bjelinom istarskog kamena.

mjesec I, II, XI, XII

FAŽANA – BRIJUNI BRIJUNI - FAŽANA
06:45 07:15

08:45

09:30
11:30 12:15
14:20 15:00

mjesec III, IV, X

FAŽANA – BRIJUNI BRIJUNI - FAŽANA
06:45 07:15
08:45 09:30
11:30 12:15
13:00 13:45
14:20 15:00
17:00 17:50
18:30 19:15
21:45 23:00

mjesec V, VI, VII, VIII, IX

FAŽANA – BRIJUNI BRIJUNI - FAŽANA
06:45 7:15
07:45 8:15
08:45 9:30
10.15 10.50
11:30 12:15
13:00 13:45
14:20 15:00
15:45 16:30
17:00 17:50
18:30 19:15
20:00 21:00
21:45 23:00

 

Otočje je obraslo mediteranskom i sub –mediteranskom vegetacijom, nudeći turistima ugođaje netaknute prirode.

Tragovi čovjeka na otočju datiraju od mlađeg neolita, a među brojnim arheološkim nalazištima, najznačajnije je prahistorijsko naselje na brežuljku Gradina.

U zaljevu Verige nalaze se ostaci reprezentativnog ljetnikovca rimskog hrama, a na zapadnoj obali kasnoantički – bizantski kastrum i bizantska bazilika Sv. Marije iz VI. stoljeća.

Informacije:
Javna ustanova Nacionalni park Brijuni
52214 Brijuni
tel: +385 (0) 52 525 882, 525 883, 521 880
fax: +385 (0) 52 521 124
e-mail: izleti@brijuni.htnet.hr
www.brijuni.hr

Vaše pretrage


    Favoriti
    Sponzorirani oglasi





    villa vizula