James Joyce

Neobična priča čovjeka i umjetnika u ''bježanju od povijesti'', sklop životne sudbine u potrazi za zaposlenjem, dovode Joycea u Pula, gdje je, stigavši iz Trsta, u listopadu 1904. do ožujskih dana 1905. radio kao profesor engleskog jezika u Berlitzovoj školi, predavajući uglavnom austro-ugarskim časnicima u gradu Brodogradilišta i Arsenala, pomorskoj bazi austro-ugarske, carsko-kraljevske Monarhije. Već u Puli, mladi Joyce nosi u sebi ''uliksovsku'' sliku novovjekih rascjepkanosti modernog čovjeka.

Ovo je djelo akademskog kipara Mate Čvrljka umjetnika iz Labina, jednog od reprezentanata suvremenog hrvatskog kiparstva. U gradu turizma, veličanstvenog amfiteatra, Arene, fotografija sa Joyceom u Puli danas je dio albumske svakodnevnice.

JAMES JOYCE – Punim imenom James Augustine Aloysius Joyce, irski pjesnik, pripovjedač i pisac romana, jedan je od najznačajnijih književnika XX. Stoljeća, zacijelo najpoznatiji u inovatnim postupcima pripovjedne proze, posebice u stilskome postupku što se naziva ''strujom svijesti''. Rođen je 1882. u Dublinu (Irska), a umro u Zürichu (Švicarska) 1941. godine. Njegova su najpoznatija djela, zbirka pjesama ''Komorna glazba'', novele ''Dublinci'', romani ''Portret umjetnika u mladosti'', ''Uliks'', te ''Bdjenje nad Finneganom''. Sjećanja na Joycea u Puli odišu uz starorimski Slavoluk Sergijevaca, na Trgu Portarata, u caffe-baru ''Uliks'', par koraka od spomen-ploče postavljene na zgradi gdje je Joyce predavao engleski jezik. Na terasici ''Uliksa'' danas sjedi brončani James Joyce. Nalazimo ga za stolom dok čeka naručeni espresso ili čašicu istarskog terana, u predahu za šetnje Pulom početkom jednog novog stoljeća…

Vaše pretrage